Njega nakon terapije

Kada pijavica otpadne, na koži ostaje mala ranica iz koje krvarenje može trajati još nekoliko sati. Posve je normalno 12-satno krvarenje, a može trajati i više od 24 sata. Krvarenje se obično zaustavi sljedeći dan. Terapeut ranu prekrije sterilnom gazom ili vatom te nakon nekog vremena provjeri kako teče krvarenje. Krvarenje je sastavni dio terapije i vrlo je važno da se zaustavi samo, bez kompresije. Produljeno krvarenje ima funkciju čišćenja rane i na taj se način izbjegava bilo kakva mogućnost infekcije rane.

Prvog se dana rana načelno ne previja, nego se na gazu dodaju zavoji. Korisni su i čisti ručnici kojima povijamo preko zavoja. Preko gaza i zavoja mogu se poviti i upijajuće tkanine za jednokratnu upotrebu, kao što su pelene, higijenski ulošci i podloge za previjanje.

Tijekom krvarenja nije preporučljivo pretjerano uzimanje tekućine jer to može potaknuti rad limfe i dodatno krvarenje. Zbog većeg gubitka krvi preporučuju se izotonični napitci. Kada se krvarenje zaustavi, poželjno je piti običnu vodu u što većim količinama.

Krasta koja nastaje na rani otpada nakon otprilike sedmicu dana. Kako bi se izbjeglo oštećenje kraste, preporučljivo je još nekoliko dana zaštititi ranu. Dovoljno je da nekoliko dana preko rane nosimo gazu pričvršćenu trakom ili flaster. Time se sprječava da odjeća ošteti ranu, odnosno da se krasta zagrebe. Iako iznimno rijetke (statistički 7/100.000 terapija), pojavljuju se sekundarne infekcije nakon terapije pijavicama. To je ujedno i najčešći oblik komplikacija. Njihov uzrok leži upravo u oštećenju rane odjećom ili noktima. U prvim danima nakon terapije zabranjeno je kupanje u bazenima.

Na mjestu ugriza, dakle, ostaje ranica na kojoj se u istom obliku stvara krasta. Oko rane se obično pojavi tamnoplavi odnosno ljubičasti krug veličine kovanice od pet centi. Ovisno o tipu kože, može nastati i veća modrica – kao kod udarca. Kada krasta otpadne, kao i kod ostalih ogrebotina, na mjestu ugriza može ostati depigmentacija. Ona s vremenom obično nestane. Koža sklona ožiljcima može razviti keloid, pa se kod osoba podložnih tome terapija ne provodi, odnosno ne provodi se na izloženim dijelovima tijela.
Oko rane se za dan ili dva može pojaviti oteklina. Ona može biti osobito izražena na dijelovima tijela gdje ima malo tkiva – npr. zglobovi, prsti. Pacijent će na tom dijelu osjetiti napetost i toplinu, a može se pojaviti i crvenilo. Dok rana zacjeljuje, često se pojavi (jak) svrbež, kao nakon uboda komarca. Za ublažavanje svrbeža i hlađenje rane možemo upotrijebiti octene obloge ili obloge od limuna, ulje čajevca ili kreme poput Kamagela ili Bepanthena.

Provođenjem Sistemske metode liječenja izbjegavamo oticanje tkiva, hematome, dugotrajna krvarenja i edeme te svrbež. Budući da je riječ o najsigurnijoj metodi terapije pijavicama, provodimo je u većini slučajeva.